Društvena uloga narodnih knjižnica u suvremenim društvima: informiranost knjižničara o interkulturalizmu i interkulturnosti

Article Sidebar

PDF
Objavljeno: sij 29, 2021
DOI: https://doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.805
Ključne riječi:
interkulturna knjižnična djelatnost, interkulturne kompetencije, interkulturne vrijednosti, multikulturna knjižnična djelatnost, narodna knjižnica

Main Article Content

Marina Putnik
Boris Badurina
Filozofski fakultet Osijek
http://orcid.org/0000-0003-4111-6811

Sažetak

Cilj. Rad se temelji na istraživanju utjecaja kulturne različitosti na društvenu ulogu narodnih knjižnica u suvremenim multikulturnim društvima kakvo je i hrvatsko društvo. Cilj istraživanja bio je istražiti potencijale i ulogu narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u hrvatskom kulturno pluralnome društvu


Metodologija. Dio istraživanja prikazanog u radu temelji se na metodi ankete. Anketiranje je provedeno online upitnikom na prigodom uzorku od ukupno 177 knjižničara visoke i više stručne spreme zaposlenih u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Prilikom obrade prikupljenih podataka korištene su deskriptivne i inferencijalne statističke metode. Glavno istraživačko pitanje bilo je: Koji su potencijali narodnih knjižnica za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu s postavljenom pretpostavkom da postojeći potencijali nisu dovoljno iskorišteni za promicanje interkulturnih vrijednosti u društvu.


Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju na osjetljivost i osviještenost knjižničarske zajednice na različite kulturne potrebe građana u hrvatskom kulturno pluralnome društvu te o narodnoj knjižnici kao mjestu gdje se te potrebe realiziraju. Narodne knjižnice prepoznaju svoju ulogu kao važnog dionika u multikulturnom društvu, te percipiraju promicanje multikulturnih i interkulturnih vrijednosti kroz knjižnične službe i usluge kao jednim od zadataka narodnog knjižničarstva. Ipak rezultati pokazuju da potencijali nisu u potpunosti prepoznati.


Originalnost. Dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva u Hrvatskoj kretala su se u smjeru sagledavanja stanja u knjižnicama, i to u kontekstu prepoznavanja multikulturnih knjižničnih sadržaja u okvirima pružanja knjižničnih usluga kao što su primjerice izgradnje manjinskih jezičnih zbirki i tome slično. Također, dosadašnja istraživanja na području knjižničarstva nisu uzimala u obzir razlikovanje interkulturnih od multikulturnih službi i usluga te aktivnosti i programa. Značajan doprinos ovog istraživanja jest i u postavljanju okvira za kritičku valorizaciju teorijsko-metodoloških pristupa za buduća istraživanja interkulturnih tema u području knjižnične znanosti u Hrvatskoj. Predstavljeno istraživanje provedeno je u okviru izrade doktorskog rada.


Istraživanje Knjižnice i kulturna različitost provedeno je za potrebe izrade doktorskog rada pod nazivom Knjižnice i kulturna različitost: uloga narodnih knjižnica u promicanju interkulturnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj doktorske studentice Marine Putnik, pod mentorskim vodstvom Borisa Badurina. Rad je obranjen 14. lipnja 2019. godine na Sveučilištu u Zadru.

Article Details

Kako citirati
Putnik, M., & Badurina, B. (2021). Društvena uloga narodnih knjižnica u suvremenim društvima: informiranost knjižničara o interkulturalizmu i interkulturnosti. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 63(1-2), 337–364. https://doi.org/10.30754/vbh.63.1-2.805
Broj časopisa
Svezak 63 Br. 1-2 (2020)
Rubrika
Članci

Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Reference

Abdallah‐Pretceille, Martine. Interculturalism as a paradigm for thinking about diversity. // Intercultural Education, 17(5), 2006.
Byram, Michael. Teaching and Assessung Intercultural Communicative Competence. Clevedon, Philadelphia, Toronto, Sydney, Johannesburg : Multilingual Matters Ltd.,1997. prema Mrnjaus, Kornelija; Rončević, Nena; Ivošević, Larisa. [Inter]kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta, 2013.
Cifrić, Ivan. Antropocentrična i biocentrična odgovornost za život. // Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 14, 3(2005). URL:https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13905 (2018-02-22)
Dobrić, Bruno. Knjižnice u suvremenim multikulturalnim društvima: s osvrtom na knjižnice u Puli. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 42, 1/4(1999)
Faletar, Ivana; Faletar Tanacković, Sanjica; Lacović, Darko. Multikulturalne usluge hrvatskih narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 3/4 (2012). URL: www.hkdrustvo.hr/datoteke/1450/vbh/God.55(2012),br.3/4 (2016-11-28)
Mesić, Đurđa. Narodna knjižnica – prilog određenju pojma. // Journal of Information and Organizational Sciences, 15(1991)
Mesić, Milan, Bagić, Dragan. Stavovi hrvatskih građana prema kulturnim različitostima. // Migracijske i etničke teme 27, 1(2011). URL: https://hrcak.srce.hr/71140 (2017-05-15)
Piršl, Elvi i suradnici. Vodič za interkulturalno učenje. Zagreb : Naklada Ljevak, 2016.
Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
Stričević, Ivanka. Knjižnice za djecu u suvremenoj europi : interkulturalni pristup u multikulturalnom okruženju. // Knjižnica 53, 1/2(2009)