Studentski znanstveni radovi dostupni na portalu Hrčak: analiza radova koji su napisani na temelju diplomskih radova pohranjenih u repozitoriju Dabar ANALIZA RADOVA PROIZIŠLIH IZ REPOZITORIJA DABAR

Sažetak

Cilj. Rad problematizira trend objavljivanja radova napisanih na temelju diplomskih radova, u znanstvenim časopisima u otvorenom pristupu. Objašnjen je doprinos repozitorija znanstvenih radova institucijskoj vidljivosti, kao i uloga knjižnice u oblikovanju repozitorija. U radu se analizira koliko je znanstvenih članaka proizašlo iz diplomskih radova studenata tri filozofska fakulteta te se utvrđuje učestalost pristupa i preuzimanja diplomskih i znanstvenih radova i njihovu citiranost. Istražuje se koliko je vremena potrebno da bi se diplomski rad pretvorio u članak i koje su prevladavajuće kategorizacije tih članaka.

Pristup/metodologija/dizajn. Korišten je bibliometrijski pristup, uz metodu analize sadržaja koja je obuhvatila sljedeće pokazatelje: citiranost, zastupljenost znanstvenih radova po znanstvenim područjima, kategorizaciju radova, autorstvo, vrijeme objave, te broj pregleda i preuzimanja radova. Polazište za istraživanje bili su svi diplomski radovi pohranjeni u repozitoriju Dabar na tri usporediva filozofska fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku u razdoblju od 2013. do 2020. godine, ukupno 2791 rad. Nakon povezivanja diplomskih radova sa proizašlim znanstvenim radovima objavljenim na portalu Hrčak testirane su razlike u citiranosti i vidljivosti radova u dva sustava.

Rezultati. Istraživanje je pokazalo da se približno 6% diplomskih radova iz društvenog područja i 2% radova iz humanističkog područja preoblikuje u znanstvene članke objavljene u časopisima dostupnim u otvorenom pristupu na portalu Hrčak. Većina znanstvenih članaka objavi se do dvije godine nakon pohrane diplomskog rada u repozitoriju. Objavom radova u časopisima dostupnim na portalu Hrčak značajno se poboljšava njihova vidljivost. Potvrđena je i važnost otvorenog pristupa diplomskim radovima u sustavu Dabar.

Ograničenja istraživanja odnose se prije svega na početni odabir radova iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

Praktična primjena. Na praktičnoj razini rad može poslužiti studentima i mentorima koji namjeravaju diplomske radove pretvoriti u članke, knjižničarima u pružanju podrške  studentima, i urednicima probirnih časopisa kao analiza postojećeg stanja i polazište za odabir radova.

Društveni značaj. Rad pruža uvid u broj i vrstu studentskih radova koji doprinose vidljivosti fakulteta i posredno sveučilišta.

Originalnost/vrijednost. Prvi put je razmotrena i napravljena analiza studentskih radova koji su objavljeni na osnovi teme i istraživanja iz diplomskih radova.