Katalogizacija razglednica prema ISBD-u

Main Article Content

Damir Sablić
Ana Barbarić
http://orcid.org/0000-0002-4289-7042

Sažetak

Cilj. Cilj je rada teorijski i kroz primjere prikazati katalogizaciju razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija po ISBD-u.


Pristup/metodologija. U radu se redom prolaze skupine ISBD-a i objašnjava njihova primjena na razglednice i njihove digitalne reprodukcije putem triju izabranih primjera.


Rezultati. Ukazivanje na primjenjivost i dostatnost odredbi ISBD-a na kataložni opis razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija.


Praktična primjena. Da bi razglednice bile dostupne u katalogu, nužno ih je katalogizirati, a da bi se znatno povećala vidljivost i dostupnost javnosti, poželjno ih je digitalizirati i digitalnu reprodukciju objaviti na mrežnim stranicama knjižnice, pri čemu odgovarajući kataložni zapisi omogućuju identifikaciju jedinice građe.


Društveni značaj. Starije razglednice koje potječu iz vremena kad fotografija zbog nedostupnosti i visoke cijene opreme nije bila masovno raširena imaju dokumentarnu vrijednost s raznih aspekata, poput arhitekture, urbanizma i tiskarstva, a novije razglednice mogu imati promotivno-turističku funkciju. I starije i novije razglednice mogu biti umjetnički vrijedne. Da bi te funkcije razglednica došle do izražaja, nužno ih je učiniti dostupnima javnosti, čemu doprinosi njihova zastupljenost u katalozima te digitalizacija i dostupnost digitalnih reprodukcija na mrežnim stranicama ustanova u čijem su posjedu.


Originalnost/vrijednost. Doprinos raspravi o načinima katalogizacije vizualne građe.


*Rad je nastao na temelju diplomskog rada studenta Damira Sablića, napisanog pod naslovom Kataložna obrada razglednica po ISBD-u i Dublin Coreu s primjerima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnica grada Zagreba pod mentorskim vodstvom Ane Barbarić. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2020. godine.

Article Details

Kako citirati
Sablić, D., & Barbarić, A. (2021). Katalogizacija razglednica prema ISBD-u. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 64(2), 325–359. https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.867
Rubrika
Članci
Biografija autora

Ana Barbarić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti

Ana Barbarić (matični broj znanstvenika: 226826) rođena je u Splitu. U rodnom je gradu završila osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je na studiju sociologije i dodiplomskom studiju bibliotekarstva 1996. Nakon diplome radila je kao školski knjižničar u Osnovnoj školi Jordanovac te kao dječji informator u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnica Voltino.

Poslijediplomski studij informacijskih znanosti – smjer bibliotekarstvo završila je 2002. obranom magistarskog zanstvenog rada naslova Javno dostupni knjižnični računalni katalozi – nastanak i razvitak. U ožujku 2009. obranila je doktorski rad naslova Zadaci suvremenoga knjižničnog kataloga.

Od rujna 1998. zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz više kolegija na prediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 1998. do 2010. prošla je sva suradnička zvanja od mlađeg asistenta preko asistenta do višeg asistenta. U svibnju 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a u srpnju 2015. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U lipnju 2010. imenovana je predstojnicom Katedre za bibliotekarstvo.

Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa Ane Barbarić su strojno čitljivo katalogiziranje, razvoj i osobine OPAC-a i WebPAC-a te razvoj i primjena konceptualnih modela u području bibliografske organizacije (FR-obitelj). Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama.

Od 2008. do 2013. bila je suradnica na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Tradicionalno i elektroničko nakladništvo u Zagrebu. Bila je članica projektnog tima jednogodišnjeg projekta Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Hrvatskoga knjižničarskog društva (2008.). U sklopu Intenzivnog programa (IP) Erasmus bila je koordinatorica ispred Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Akademske ljetne škole Library, Information and Cultural Management koja se u rujnu 2011. održala u Sofiji, u rujnu 2012. u Zagrebu te u rujnu 2013. u Ankari.

U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), od osnutka centra 2002., vodi radionice Katalogizacija omeđenih publikacija i nizova publikacija (2002.-2010.), Osnovna načela online knjižničnih kataloga (2002.-2013.) i Suvremena teorijska ishodišta bibliografske organizacije. Od 2012. u ime Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica je Programskog odbora CSSU-a.

Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) te glavna urednica Novosti HKD-a. Od listopada 2008. do rujna 2012. bila je glavna urednica niza Povremena izdanja HKD-a, a od prosinca 2010. do rujna 2012. i glavna urednica niza Elektronička izdanja HKD-a. Članica je Komisije za katalogizaciju HKD-a te dobitnica HKD-ove Nagrade “Eva Verona”.

Od kolovoza 2005. do kolovoza 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od kolovoza 2009. do kolovoza 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od studenoga 2012. do studenoga 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture RH. Od 2013. predsjedica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković. Od ožujka 2017. članica je Hrvatskog knjižničnog vijeća (Ministarstvo kulture) kao predstavnica Rektorskog zbora RH.