U procjepu kriterija nabava nevjerodostojne stručne građe u narodnim knjižnicama

Sažetak

Cilj. Cilj je rada propitati kriterije i aktualnu praksu nabave nevjerodostojne stručne građe u narodnim knjižnicama s gledišta dvaju temeljnih načela selekcije: načela vrijednosti publikacije (kvalitete) i načela potražnje (iskazanih ili pretpostavljenih potreba korisnika).

Pristup/metodologija. U prvom dijelu rada daje se teorijski uvid u specifičnosti izgradnje i vrednovanja zbirki stručne građe u narodnim knjižnicama s obzirom na međunarodne i hrvatske knjižničarske dokumente te objavljene smjernice za izgradnju zbirki. U drugom dijelu rada daje se uvid u mogućnosti i izazove vrednovanja nevjerodostojne stručne građe na pet ilustrativnih primjera publikacija, pri čemu su od metoda usmjerenih na zbirku u obzir uzete usporedba s referentnim popisima građe, citatna analiza i mišljenje stručnjaka, a od metoda usmjerenih na korisnike korišteni su podaci o cirkulaciji, rezervacijama i međuknjižničnoj posudbi.

Rezultati. Primjena nekoliko metoda kvalitativnog i kvantitativnog vrednovanja na pet odabranih primjera nevjerodostojne stručne građe, a osobito analiza njihove posudbe, što se smatra najboljim pokazateljem uspješnosti izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, upućuje na iznimnu složenost nabave takve građe te potrebu za osobitom pozornošću kako bi se premostio procjep kriterija kojima su izloženi knjižničari pri njezinoj nabavi i vrednovanju.

Originalnost/vrijednost. U hrvatskom je knjižničarstvu vrlo malo radova s primjerima vrednovanja knjižničnih zbirki u narodnim knjižnicama, pri čemu je ovo prvi rad kojim se tematizira izgradnja knjižničnih zbirki s obzirom na nabavu nevjerodostojne stručne građe. Budući da se u zbirke stručne građe u narodnim knjižnicama uvrštavaju i publikacije u kojima se iznose ideje i teorije koje nisu stručno i znanstveno utemeljene i kojima se šire dezinformacije i lažne vijesti, ovaj rad upozorava na potrebu sustavnog vrednovanja takve građe jer se na temelju dobivenih pokazatelja može objektivnije razumjeti obuhvat, dubina i stupanj iskoristivosti zbirki, što može biti temelj budućeg planiranja i izgradnje fonda.