Korištenje portala e-lektire među mladima srednjoškolske dobi
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je rada utvrditi razinu korištenja CARNet-ovog portala e-lektire na kojemu su dostupna digitalizirana književna djela za cjelovito čitanje u odnosu na posudbu lektire u školskim knjižnicama te istražiti u kojoj mjeri srednjoškolski učenici od 1. do 3 razreda u Osječko-baranjskoj županiji posuđuju književna djela za cjelovito čitanje, tj. lektire u tiskanom obliku u školskim knjižnicama u odnosu na posudbu digitalnih naslova na portalu e-lektire.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje se sastoji od dvaju dijelova. Prvi dio temelji se na analizi CARNet-ovih podataka od 2010. do 2021. godine o korisnicima i korištenju portala e-lektire kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Za drugi dio istraživanja podaci su prikupljeni anketnim upitnikom na daljinu među srednjoškolcima od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji, koji se provodio od 1. do 15. lipnja 2022. Anketni upitnik sastojao se od 15 pitanja otvorenog tipa i višestrukog izbora. Sadržavao je pitanja koja se odnose na interese ispitanika o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. U anketi je prikupljeno 385 odgovora.
Rezultati. Rezultati istraživanja CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire pokazuju povećanje broja korisnika, broja pregleda stranice i prosječno vrijeme korištenja od 2010. do 2021. godine. Rezultati drugog dijela istraživanja ukazuju da srednjoškolci koriste portal e-lektire kako bi čitali dostupne digitalizirane lektire, a što dokazuje relativno veći broj korištenja portala e-lektire u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, no isto nije pridonijelo popularizaciji čitanja lektira kod učenika srednjih škola u Osječko-baranjskoj županiji.
Praktična primjena. Istraživanje može potaknuti daljnji razvoj objavljivanja e-lektire te pomoći knjižničarima u razumijevanju promjene trendova posudbe lektire među srednjoškolcima kao i nužnu prilagodbu školskoga knjižničarstva suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
Originalnost/vrijednost. Rad nudi usporednu analizu CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire te stavova srednjoškolaca od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. Pouzdanosti i vrijednosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, dok se originalnost rada ogleda i u činjenici da je lektira, u odnosu na e-lektiru, u području srednjoškolskog obrazovanja u hrvatskoj znanstvenoj zajednici skromno istraživana.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Belak, T. (2018). Učenički i nastavnički stavovi o lektiri u elektroničkome obliku i upućenosti u portal eLektire, diplomski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10568
Belli Biloslavo, A. (2017). E-knjige u osnovnoškolskom obrazovanju: na primjeru hrvatskih školskih knjižnica., diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagreb. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8974
Boras, V. (2021). Prilagodbe lektirnih sadržaja učenicima s teškoćama u osnovnoj školi. Magistra Iadertina 16, 2: 42-53. [citirano: 2022-07-23]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/en/file/396671
Bulaja, M. (2018). Uloga e-knjige u srednjoškolskoj lektiri u Hrvatskoj, diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10183
Čitajmo da ne ostanemo bez riječi! Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. (2017). Zagreb: Ministarstvo znanosti obrazovanja; Ministarstvo kulture. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nacionalna%20strategija%20poticanja%20%C4%8Ditanja_tekst.pdf
Čulić, Lj. (2019). Obveza čitanja lektire učenika osnovnih i srednjih škola – perspektive nastavnika hrvatskog jezika i književnosti, diplomski rad. Zadar: Odjel za Pedagogiju. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:799257
Đogić, J. (2022). Nove tehnologije i trendovi u online nastavi tijekom pandemije, diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:124385
Knjižnice grada Zagreba (2022). Digitalne zbirke Knjižnice grada Zagreba. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://digitalnezbirke.kgz.hr/
European commision (2014). Digital agenda for Europe: rebooting Europe’s economy. Luxembourg: Publications Office. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://data.europa.eu/doi/10.2775/41229
European commision (2010). Europe 2020. A strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Brussels. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52010DC2020&from=HR
Grakalić-Plenković, S. (2002). Književni interesi učenika mlađih razreda gimnazijskog usmjerenja. Život i škola 48, 8: 44-57.
Grbeša, K. (2021). Lektirna problematika i problematika čitanja kao ključni pedagoški i metodološki problemi današnjice. In: T. Bednjanec; T. Čajić; K. Grbeša i T. Sarajlija (eds). Zbornik eseja s predmeta Metodika nastave Hrvatskog jezika 2020./2021. (Pp 60-67). Zagreb: Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://www.hrstud.unizg.hr/kroatologija/biblioterapija_u_nastavi_knjizevnosti_-_znanstveno-strucni_skup_2018?@=21fx8#news_114730
Grosman, M. (2010). U obranu čitanja: čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb: Algoritam.
Hasanac, J. (2021). Uloga učitelja i knjižničara u poticanju čitanja kod učenika, diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:259482
Horvat, A. (2012). Digitalizacija i knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 2: 17-27. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/106548 [citirano: 2022-07-23].
Jerkin, C. (2012). Lektira našeg doba. Život i škola 58, 27: 113-132. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/84255 [citirano: 2022-05-20].
Katalenić, M. (2020). Implementacija elektroničkih knjiga u osnovnu školu, diplomski rad. Varaždin: Sveučilište Sjever. [citirano: 2022-07-24]. Dostupan na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:122:714501
Katanović, A. (2015). Knjižnice u digitalnom okruženju, diplomski rad. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:385285
Keča, M. (2012). E-knjiga — najnoviji oblik knjige. Knjižničar/Knjižničarka 3, 3: 13-24. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/233323 [citirano: 2022-05-21].
Kosić, S. (2019). Analiza uspješnosti kupnje knjiga za fond Sveučilišne knjižnice Rijeka. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, 2: 131-148. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/233987 [citirano: 2022-07-23].
Lazzarich, M.; A. Čančar (2020). Dječja lektira i novi mediji. Metodički ogledi 27, 2: 149-170. doi: https://doi.org/10.21464/mo.27.2.10
Ledenko, A. (2017). Digitalizacija u knjižnici i autorsko pravo, diplomski rad. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. [citirano: 2022-05-21]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:487359
Leščić, J. (2012). IFLA/Unesco Manifest za digitalne knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 2: 193-196. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/106567 [citirano: 2022-07-23].
Lončar, M. (2013). Elektronička knjiga i elektronički čitač i kao nova usluga: iskustva i perspektive. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3: 101-126. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/115197 [citirano: 2022-05-21].
Malogorski, M. (2016). Platforme za prodaju i posudbu e-knjiga u Hrvatskoj i svijetu, diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagreb. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8605
Novaković, G.; I. Medić (2011). Lektira u srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika. Hrvatski 9, 2: 71-91. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/157987 [citirano: 2022-05-20].
Markočić Dekanić, A. (ur.). (2019). PISA 2018 - Konceptualni okvir čitalačke pismenosti. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. [citirano: 2022-05-25]. Dostupno na: https://pisa.ncvvo.hr/wp-content/uploads/2019/10/Konceptualni-okvir-%C4%8Ditala%C4%8Dke-pismenosti_PISA-2018.pdf
Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (2019). Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine 10, 215. [citirano: 2022-05-25]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html
Pažur, I. (2013). Zastupljenost elektroničke knjige u visokoškolskim i srodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1-2: 171-192. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/115108 [citirano: 2022-07-23].
Peti-Stantić, A (2019). Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti. Zagreb: Naklada Ljevak.
Pismenost (2021). Pismenost. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. [citirano: 2022-05-25]. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48456
Projekt e-Lektire. (2022). CARNET. [citirano: 2022-05-25]. Dostupno na: https://lektire.skole.hr/
Radalj, M. (2014). Distribucija znanja od tiskane do e-knjige. Hum 9, 11-12: 235-254. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/227305 [citirano: 2022-05-21].
Rosandić, D. (2005). Metodika književnoga odgoja. Zagreb: Školska knjiga.
Selthofer, J. (2013). Oblikovanje e-knjiga: očekivanja čitatelja u komparativnoj perspektivi. Libellarium 6, 1-2: 91-97. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/119583 [citirano: 2022-05-21].
Semenski, V.; J. Ille; V. Cej (2021). Digitalno, virtualno, online – u fokusu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 64, 1: 137-156. https://doi.org/10.30754/vbh.64.1.855
Skoko, I.; S. Marić Tokić; S. Ledić (2020). Utjecaj umrežena društva na knjižnice – digitalizacija knjižnične građe. Mostariensia 24, 1: 109-131. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/251945 [citirano: 2022-05-21].
Stanić, S.; L. Jelača (2017). Društveni kontekst čitanja i knjige: mišljenja i stavovi učenika. Školski vjesnik 66, 2: 180-198. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/187030 [citirano: 2022-05-20].
Sudarević, A. (2018). Elektronička knjiga i marketing elektroničkog nakladništva u Hrvatskoj. Knjižničarstvo 22, 1-2: 77-96. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/239618 [citirano: 2022-05-21].
Šapro-Ficović, M. (2011). Masovna digitalizacija knjiga: utjecaj na knjižnice. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1-2: 216-250. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/80483 [citirano: 2022-05-21].
Šupraha-Perišić, M.; LJ. Črnjar (2016). Pogled na korištenje stranica e-lektire u školskim knjižnicama Primorsko-goranske županije. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, 3-4: 341-357. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/187623 [citirano: 2022-05-20].
Turčić Čukorit, A. (2019). Digitalni sadržaji za djecu i mlade u knjižnicama: diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:554499
Visinko, K. (2014). Čitanje, poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
Zadravec, M. (2017). E-lektira u knjižnicama osnovnih škola Primorsko-goranske županije: diplomski rad. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. [citirano: 2022-07-24]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:186:073643
Živković, D. (2012). Elektronička knjiga: knjiga između prošlosti i budućnosti. Knjižničar/Knjižničarka 3, 3: 8-12. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/233322 [citirano: 2022-05-21].