Usporedba citatnih izvora na uzorku znanstvenika javnozdravstvene institucije u Hrvatskoj Web of Science Core Collection, Scopus i Google Scholar
Main Article Content
Sažetak
Cilj. U ovom radu uspoređuje se i analizira broj radova, citiranost i h-indeks kroz tri relevantna citatna izvora podataka na uzorku koji čini znanstveno-nastavno osoblje i asistenti Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (ŠNZ) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju od siječnja 2006. do prosinca 2016. godine.
Metodologija. Uzorak čini 70 znanstvenika i asistenata koji su u navedenom razdoblju kao adresu ustanove u kojoj rade navodili ŠNZ. Analizira se njihova produktivnost kroz tri baze podataka, odnosno tri najvažnija citatna izvora, Web of Science Core Collection (WoSCC), Scopus i Google Scholar (GS), pri čemu je naglasak stavljen na sljedeće bibliometrijske pokazatelje: broj radova, citiranost i h-indeks. Izdvojeno je 20 najcitiranijih radova u sve tri citatne baze i promatraju se predmetna područja unutar svake baze u kojima su časopisi najcitiranijih radova indeksirani.
Rezultati. GS očekivano indeksira najveći broj radova, ali maksimalne i minimalne vrijednosti citiranosti i h-indeksa GS-a daju približne rezultate onima u WoSCC-u i Scopusu. Medijan rezultata ukazuje na to da većina autora iz uzorka ima veću citiranost i h-indeks u GS-u. GS identificira najcitiranije radove jednako kao WoSCC i Scopus. Najcitiraniji radovi nisu iz područja javnog zdravstva jer je to područje slabijeg odjeka u biomedicini.
Originalnost/vrijednost. Rad pridonosi boljem razumijevanju razlika među citatnim izvorima WoSCC, Scopus i GS kada je riječ o bibliometrijskim indikatorima kojima se evaluira znanstvena produktivnost. Rad također prikazuje znanstvenu produktivnost jedne od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj vidljivu u relevantnim bibliografskim i citatnim bazama podataka.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
2. Bar-Ilan, J. Which h-index? : A comparison of WoS, Scopus and Google Scholar // Scientometrics 74(2008), 257-271.
3. Bibliografija Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: http://www.snz.unizg.hr/app/uploads/2017/05/Bibliografija_1927-2016.pdf
4. Butler, J.S.; Kaye, I.D.; Sebastian, A.S. et al. The Evolution of Current Research Impact Metrics: From Bibliometrics to Altmetrics? // Clinical Spine Surgery 30, 5(2017), 226-228.
5. Davis, P. Gaming Google Scholar citations, made simple and easy. // The scholarly kitchen, 12 December 2012. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: https://scholarlykitchen.sspnet.org/2012/12/12/gaming-google-scholar-citations-made-simple-and-easy/
6. de Groote, S. L.; Raszewski, R. Coverage of Google Scholar, Scopus, and Web of Science:a case study of the h-index in nursing. // Nursing Outlook 60(2012), 391-400.
7. Delgado-López-Cózar, E.; Cabezas-Clavijo, Á. Ranking journals: could Google scholar metrics be an alternative to Journal citation reports and Scimago journal rank? // Learned publishing, 26, 2(2013), 101-114.
8. Delgado, E.; Repiso, R. The Impact of Communication Journals: Comparing Google Scholar Metrics, Web of Science and Scopus. // Comunicar 21, 41(2013), 45-52.
9. Google Scholar Metrics. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: https://scholar.google.com/citations?view_op=top_venues
10. Halevi, G.; Moed, H.; Bar-Ilan, J. Suitability of Google Scholar as a source of scientific information and as a source of data for scientific evaluation—Review of the Literature. // Journal of Informetrics 11(2017), 823–834.
11. Harzing A. W.; Alakangas, S. Google Scholar, Scopus and the Web of Science: a longitudinal and cross-disciplinary comparison // Scientometrics 106(2016), 787-804.
12. Harzing, A. W. Document categories in the ISI Web of Knowledge: misunderstanding the social sciences? // Scientomerics 94(2013), 23-34.
13. Harzing, A. W.; van der Wai, R. Google Scholar as a new source for citation analysis. // Ethics in Science and Environmental Politics 8(2008), 61-73.
14. Harzing, A.W. (2007) Publish or Perish. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: http://www.harzing.com/pop.htm
15. Hirsch, J.E. An index to quantify an individual's scientific research output. // Proceedings of the National Aademy of Sciences of the United States of America 102(2005), 16569-16572.
16. InCites Journal Citation Reports. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: http://jcr.incites.thomsonreuters.com/JCRHomePageAction.action?
17. Jokić, M. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb : Sveučilišna knjižara, 2005.
18. Jokić, M.; Lasić-Lazić, J. Vrednovanje znanstvenog rada u području društvenih znanosti na temelju časopisa kao medija znanstvenog komuniciranja. // Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, mogućnosti, gledišta / ur. Ivana Hebrang Grgić. Zagreb : Školska knjiga, 2015. Str. 197-214.
19. London School of Economics and Political Science. Maximizing the impacts of your research: a handbook for social scientists. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: http://eprints.lse.ac.uk/35758/1/Handbook_PDF_for_the_LSE_impact_blog_April_2011.pdf
20. Macan, B.; Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa. // Hrvatski znanstveni časopisi / ur. Ivana Hebrang Grgić. Zagreb: Školska knjiga, 2015. Str. 37-53.
21. Machala Poplašen, L.; Božikov, J. Značajke publicističke aktivnosti Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ // Mef.hr 30(2011), 30-33.
22. Martin-Martin, A.; Orduna-Malea, E.; Harzing, A.W.; Delgado López-Cózar, E. Can we use Google Scholar to identify the highly-cited documents? // Jornal of informatics 11, 1(2017), 152-163.
23. Nowak, J.K.; Lubarski, K.; Kowalik, L. M.; Walkowiak, J. H-index in medicine is driven by orginal research. // Croatian Medical Journal 59(2018), 25-32.
24. Odluka o uvjetima i postupku izbora u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna i suradnička zvanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. [citirano: 2018-04-06]. Dostupno na: http://mef.unizg.hr/wp-content/uploads/2015/08/6-3277-4_ODL_Odluka-o-uvjetima-i-postupku-izbora-u-zvanja_.pdf?rs_file_key=11874123275afe5fb28642a445800695
25. Orduna-Malea, E..; Martin-Martin, A.; Delgado López-Cózar, E. Google Scholar as a source for scholary evaluation: a bibliographic review of database errors. // Revista Espanõla de Documentación Científica 40, 4(2017), 1-33.
26. Piotrowski, C. Citation-based findings are (largely) a function of method of analysis: a comment on black. // Psychological Reports 111(2012), 711-716.
27. Rektorski zbor Republike Hrvatske. Korištenje Google Znalca za razvoj institucijskih portfelja i vrednovanje znanstvenog rada [citirano: 2018-04-20]. . Dostupno na: http://www.rektorski-zbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Koristenje_Google_Znalca_-_preporuka_Rektorskoga_zbora_RH.pdf
28. Scopus: Sources. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: https://www.scopus.com/sources.uri?zone=TopNavBar&origin=mylist
29. Vaughan, L.; Shaw, D. A new look at evidence of scholarly citations in citation indexes and from web sources. // Sientometrics 74, 2(2008), 317-330.
30. Web of Science Databases. [citirano: 2018-04-20]. Dostupno na: https://clarivate.com/products/web-of-science/databases/
31. Wildgaard, L. A. A comparison of 17 author-level bibliometric indicators for researchers in Astronomy, Environmental Science, Philosophy and Public Health in Web of Science and Google Scholar. // Scientometrics 104(2015), 873-906.
32. Zarifmahmoudi, L.; Jamali, J.; Sadeghi, R. Google Scholar journal metrics: Comparison with impact factor and SCImago journal rank indicator for nuclear medicine journals. // Iranian Journal of Nuclear Medicine 23(2015), 8-14.