Zastupljenost visokoobrazovanih polaznika u programima trajne izobrazbe Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH

Sažetak

Cilj. Budući da su tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH (CSSU), prije svega, namijenjeni cjeloživotnom učenju te stalnom stručnom usavršavanju polaznika nakon formalnog, odnosno visokoškolskog obrazovanja, cilj rada bio je prikazati strukturu polaznika prema stručnoj spremi te utvrditi udio visokoobrazovanih polaznika u programima izobrazbe te godine radnog staža u struci unutar te skupine. Namjera je također bila pružiti pregled najzastupljenijih tema stručnog usavršavanja, odnosno tema od interesa za diplomirane knjižničare, kao i pregled podataka o zadovoljstvu predavačima, sadržajima tečajeva, primjenjivosti tečajeva na radno mjesto te spremnosti polaznika da sadržaj tečajeva na kojima su sudjelovali preporuče svojim kolegama.

Pristup. Na temelju pregleda statističkih podataka prikupljanih evaluacijskim upitnicima nakon odslušanih tečajeva CSSU-a te arhivskih dokumenata od 2013. do 2017. godine, analizira se zastupljenost diplomiranih knjižničara u programima trajne izobrazbe, radni staž u struci te interes vezan uz određena područja stručnog usavršavanja. Također se promatra njihovo zadovoljstvo obrazovnim sadržajem i predavačima te razina mogućnosti primjene na postojećem radnome mjestu. Dobiveni rezultati prikazani su s osvrtom na trendove kretanja.

Ograničenja. U obzir su uzeti raspoloživi arhivski podaci. Također je naznačeno odstupanje popunjenih evaluacijskih listića od ukupnog broja polaznika.

Pitanje vezano uz stručnu spremu polaznika, koje se nalazi u evaluacijskim upitnicima, može uključivati i polaznike iz drugih ustanova, kao što su arhivi, muzeji i škole, no njihov broj, prema arhivskoj dokumentaciji, u promatranom razdoblju iznosi u prosjeku oko 2 % godišnje.

Rezultati. Na temelju prikazanih podataka može se zaključiti kako u stalnom stručnom usavršavanju u okviru CSSU-a sudjeluje najviše visokoobrazovanih polaznika, odnosno diplomiranih knjižničara koji imaju do 10 godina radnog staža, no treba spomenuti da su zastupljeni i polaznici sa srednjom i višom stručnom spremom te polaznici s magisterijem znanosti, odnosno doktoratom, kojih ima najmanje. Pri analizi interesa za pojedine segmente knjižničnog poslovanja treba uzeti u obzir da su određena područja više zastupljena godišnjim programima. Važno je istaknuti visoku razinu zadovoljstva ponuđenim sadržajima te predavačima CSSU-a, kao i spremnost velike većine polaznika da preporuče tečaj na kojem su sudjelovali kolegama iz struke, što govori u prilog svrhovitosti ponuđenih obrazovnih sadržaja.

Originalnost/vrijednost. Iz priloženih rezultata vidljivo je kako knjižničari s različitim radnim iskustvom, odnosno godinama staža sudjeluju u programima stalne izobrazbe iako se njihov udio smanjuje s radnim vijekom. Prikazani podaci vezani uz zastupljenost diplomiranih knjižničara, odnosno polaznika s visokoškolskim obrazovanjem, u programu CSSU-a upućuju na važnost trajne izobrazbe nakon završenog formalnog obrazovanja, kao i nužnost usavršavanja u različitim područjima vezanim  uz struku. S obzirom na trend kretanja broja polaznika koji sudjeluju u programima stručnog usavršavanja te razinu njihova zadovoljstva ponuđenim sadržajima, moguće je pratiti potrebe i interese polaznika te u skladu s tim prilagođavati teme edukacije i povećavati njezinu dostupnost.