Inkluzivne knjižnične usluge u mreži Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb primjeri dobre prakse

Sažetak

Cilj. Cilj je ovoga rada1 prikazati provođenje inkluzivnih knjižničnih usluga u narodnim knjižnicama kao što su mreža Knjižnice Tina Ujevića i mreža Knjižnice Novi Zagreb, koje su sastavni dio Knjižnica grada Zagreba. Rad je fokusiran na suradnju narodnih knjižnica i udruga osoba s invaliditetom i djecom s poteškoćama u razvoju kroz razdoblje od gotovo dva desetljeća.

Pristup/metodologija/dizajn. U uvodnom teorijskom dijelu rada opisana je uloga, zadaća i poslanje narodnih knjižnica, posebno u orijentaciji na skupine osoba s invaliditetom i ostale slične ranjive skupine potencijalnih korisnika narodne knjižnice. Slijedi prikaz suradnje dviju mreža narodnih knjižnica, mreže Knjižnice Tina Ujevića i mreže Knjižnice Novi Zagreb s ukupno 2 središnje knjižnice i 10 knjižničnih ogranaka, s velikim nizom udruga osoba s posebnim (dodatnim) potrebama kroz razdoblje od gotovo 20 godina. Posebno je istaknuta suradnja Knjižnice Tina Ujevića s Udrugom za promicanje inkluzije, dok mreža Knjižnice Novi Zagreb izlaže svoju aktivnost u dugogodišnjoj suradnji s Udrugom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom (CeDePe).

Rezultati. Višegodišnji rad i suradnja ovih dviju mreža narodnih knjižnica s pojedincima i udrugama osoba s invaliditetom pokazuju da su inkluzivne knjižnične usluge već dugo prisutne u praksi naših narodnih knjižnica, a u današnje vrijeme one su postale nužnost s obzirom na djelovanje u skladu s ciljevima održivoga razvoja Agende 2030.

Društveni značaj. Mreže Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb promotori su miroljubivosti, socijalne osviještenosti i društvene aktivnosti te nastoje biti odgovorna i inkluzivna ustanova na svim razinama, što ovaj rad potvrđuje.

Originalnost/vrijednost. Ovaj rad prvi put sustavno na jednom mjestu donosi prikaz rada i primjere dobre prakse u radu i suradnji dviju mreža narodnih knjižnica, Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb, s velikim brojem udruga osoba s invaliditetom i u tom smislu može biti poticaj drugim knjižnicama da oblikuju svoju inkluzivnu knjižničnu djelatnost ili, još bolje, organiziraju onu koja već postoji.