Korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija među članovima „Matice umirovljenika grada Osijeka“
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi koje informacijsko komunikacijske tehnologije koriste članovi Kluba umirovljenika grada Osijeka, u koje svrhe ih koriste te koliko su zainteresirani za stjecanje vještina potrebnih za pisanje u mrežnom okruženju.
Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog anketnim upitnikom među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 186 umirovljenika od sredine lipnja do sredine srpnja 2021. godine. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba. Istraživanje je propitivalo umirovljenike o poznavanju medija i novih tehnologija, mogućnostima njihova korištenja u vlastitoj životnoj okolini kao i o dosadašnjim iskustvima vezanima uz korištenje telefona, televizije, interneta, mobitela i pametnog telefona/tableta/laptopa.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina anketiranih umirovljenika ima od 60 do 70 godina. Ispitanici u svom kućanstvu posjeduju televizor i kućni telefon, a gotovo polovica ispitanika posjeduje internet i pametni telefon. Ispitanici koriste tehnologiju u svrhu pretraživanja interneta (38 %) te za čitanje vijesti na portalima (35 %). Najveći broj ispitanika ne poznaje MS Office programe, a elektronsku poštu koristi tek 6,5 %. Kada je riječ o zainteresiranosti ispitanika prema edukaciji namijenjenoj stjecanju vještina za pisanje u mrežnom okruženju, samo 17 % odgovorilo je potvrdno.
Ograničenja. Budući da je uzorak istraživanja ograničen na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku i u Republici Hrvatskoj.
Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na koji je način potrebno provesti kvalitetne edukacije među osobama treće životne dobi. Rezultati istraživanja doprinose realizaciji projekta „Aktivna mirovina“. Primjenom takvih edukacija olakšali bi se životni uvjeti starijim osobama kao i prilagodba u današnjem digitalnom svijetu.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Arning, K.; Ziefle, M. Development and validation of a computer expertise questionnaire for older adults. // Behaviour & Information Technology 27 (4), July-August 2008. Str. 325-329 DOI: 10.1080/01449290802127153 (2021-09-24)
Ciler, Ž. Treća životna dob u digitalnom društvu.
URL: https://epale.ec.europa.eu/en/node/161648 (2021-09-16)
Crnković, S.; Budiselić Bistrović, A.; Pogarčić, I. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i treća životna dob. // Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih, 2009. Str. 229-235
Čendo Metzinger, T.; Toth, M. Metodologija istraživačkog rada za stručne studije. Velika Gorica: Veleučilište Velika Gorica, 2020.
URL: https://www.vvg.hr/app/uploads/2020/03/METODOLOGIJA-ISTRA%C5%BDIVA%C4%8CKOG-RADA-ZA-STRU%C4%8CNE-STUDIJE.pdf (2021-09-20)
Erfurt, J.; Peppes, A.; Purdy, M. The Seven Myths of Population Aging: How Companies and Goverments Can Turn the „Silver Economy“ into an Adventage. // Point of View, veljača 2012.
URL: https://indiacore.com/bulletin/2012-dec-the-seven-myths-of-the-silver-economy.pdf (2021-09-17)
IFLA Statement on Digital Literacy (2017.)
URL: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/faife/statements/ifla_digital_literacy_statement.pdf (2021-09-27)
Jandrić, P.; Livazović, G. Priručnik iz e-obrazovanja za osobe treće životne dobi. Osijek: Medicinska škola, 2013.
Lukačević, S.; Radmilović, D.; Petr Balog, K. Digitalne kompetencije i treća životna dob: analiza programa informatičkog i informacijskog opismenjavanja korisnika treće životne dobi Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2 (2018). Str. 123-153
URL: https://doi.org/10.30754/vbh.61.2.667 (2021-09-20)
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Digitalnom stupu rasta: e-stariji građani, potencijal koji predstavlja 25% europskog stanovništva. Službeni list Europske unije. C389/28
URL:https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52016IE0950&from=HR (2021-09-17)
Nekić, M.; Tucak Junaković, I.; Ambrosi – Randić, N. Korištenje interneta u starijoj dobi: je li važno za uspješno starenje? // Suvremena psihologija 19 (2016), 2. Str. 179-193
URL: https://doi.org/10.21465/2016-SP-192-04 (2021-09-17)
Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o sudjelovanju Europske unije u Programu istraživanja i razvoja u području aktivnog i potpomognutog života, koji poduzima više država članica.
URL: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52013PC0500&from=HR (2021-09-17)
Romac, D. Starije životno doba.
URL: https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/treca-dob/starije-zivotno-doba/ (2021-09-16)
Vulpe, S.; Craciun, A. Silver surfers from a European perspective: technology communication usage among European seniors. // European Journal of Ageing 17 (1), 2019.
DOI: 10.1007/s10433-019-00520-2 (2021-09-17)
Xavier, A.J., d'Orsi, E., de Olivera, C.E., Orell, M., Demakakos, P., Bidduplh, J.P. i Marmot, M.G. English Longitudinal Study of Ageing: Can Internet/E-mail Use Reduce Cognitive Decline? // Journals of Gerontology: Medical Sciences, 69 (2014.)
Zovko, A.; Damjanić, I. Stereotipi o osobama treće životne dobi: iskustva starijih. // Sodobne paradigme raziskovanja izobraževanja in učenja odraslih. Ljubljana, Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze u Ljubljani, str. 365-377
Zero-sum game.
URL: https://tkojejohngalt.wordpress.com/2014/12/29/trgovina-je-igra-s-pozitivnom-sumom/ (2021-09-17)