Od tehnološkog determinizma do tehnološkog solucionizma Prilog razumijevanju uticaja nove medijske stvarnosti na obrazovanje
Main Article Content
Sažetak
Cilj: Cilj je ovog rada upoznati čitalačku publiku sa konceptom tehnološkog solu- cionizma i ukazati na izazove koje sa sobom nosi ta tehno-deterministička ideologija, pogotovo u sferi obrazovanja. Suština te ideologije ogleda se u pretpostavci da pametne tehnologije uz pomoć algoritama i velikih podataka mogu riješiti sve društvene probleme. Osim toga autorova je namjera doprinijeti razumijevanju uticaja informaciono-komunikacione tehnologije i nove medijske stvarnosti na obrazovanje.
Metodologija: Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za tehnološki determinizam, tehnološki solucionizam i društvo znanja i njihovoj analizi za potrebe kreiranja ovog rada.
Rezultati: Rezultati ukazuju na to da solucionisti doživljavaju društvenu stvarnost kao neuređenu i haotičnu zbog čega ju je potrebno ustrojiti prema inženjerskoj logici. Solucionisti nastoje uvjeriti svijet da se društveni problemi mogu efikasno rješavati uz pomoć pametnih aplikacija, a ne sistemski. Osim toga, tehno-solucionistička ideologija zahvatila je sve društvene sfere, pa i obrazovanje. Prepoznato kao tromo, staromodno i neefikasno, obrazovanje predstavlja pogodno tlo za solucionističke intervencije. Ipak nekritička upotreba tehnologija u obrazovanju u vidu „smartifikacije“, odnosno digitalizacije učionica za koju se smatra da će po automatizmu unaprijediti i reformirati obrazovanje, zapravo stvara više problema. U tom smislu potrebno je razvijati kritičku svijest o ulozi i značaju tehnologija, odnosno otvarati prostor za integraciju medijske i informacione pismenosti u savremeni obrazovni sistem, što predstavlja jedan od osnovnih preduslova za stvaranje kvalitetnijeg obrazovanja u digitalnom okruženju.
Vrijednost: Rad predstavlja prilog dosadašnjim istraživanjima iz ove oblasti. S obzirom na njegovu prirodu može da posluži eventualno kao polazna osnova za buduća istraživanja.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
2. Bogdanić, A. (2013). Nova medijska paradigma – od medijacije do medijatizacije društveno komuniciranja, Politeia, br. 5, 11-37.
3. Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorija medija: Uvod u teoriju novinarnosti, Banja Luka: Komunikološki koledž.
4. Broussard, M. (2018). Artificial Unintelligence: How Computers Misunderstand the World. The MIT Press.
5. Carr, N. (2011). Plitko-Što Internet čini našem mozgu, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
6. Cuban L. (2004). The blackboard and the bottom line why schools can’t be businesses cuban.Cambridge, MA: Harvard University Press.
7. Curran, J.; Fenton N.; Freedman D. (2016). Misunderstanding the Internet, second edition, New York: Routledge.
8. Diamandis P.; Kotler,S. (2012). Abundance: The Future Is Better Than You Think, New york: The Free Press.
9. Facer, K.;Selwyn, N. (2021). Digital technology and the futures of education – towards ‘non-stupid’ optimism. [citirano: 2022–03–01]. Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000377071
10. Griffin, E. (2012). A First Look at Communication Theory, 8th Edition, New York: McGraw-Hill.
11. Hibert, М. (2018). Digitalni odrast i postdigitalna dobra, Zagreb: Multimedijalni institut
12. Innis, H. (1986). Empire and communication,Toronto:Press Porcepic.
13. Jensen, J. L. (2020). Medieval internet The Medieval Internet: Power, Politics and Participation in the Digital Age, Bingley: Emerald Publishing Limited.
14. Kulić, M. (2019). Tehnološki identitet nacionalnih kultura i totalitarni svijet bolonjske koncepcije univeriziteta, U : M.Kulić (ur). Zbornik radova “Nacionalni identitet i bolonjska koncepcija univerziteta”, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 11-34.
15. Kulić, M. (2021). Filozofija, znanje i društvo znanja, U: M.Kulić (ur.), Zbornik radova „Društvo znanja i proces transformacije filozofskih, društveno humanističkih nauka“, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 43-63.
16. Laušević, S. (2021). Postobrazovna distopija i kritička obrazovna paradigma, U: M.Kulić (ur.), Zbornik radova Zbornik radova „Društvo znanja i proces transformacije filozofskih, društveno humanističkih nauka“, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 93-109.
17. Liessmann, K. P. (2009). Teorija neobrazovanosti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
18. MacKinnon, R. (2012). Consent of the Networked: The Worldwide Struggle for Internet Freedom. New York: Basic Books.
19. McChesney, R. (2013). Digital disconnect, how capitalism is turning the internet against democracy, New York, London: New Press.
20. McLaren, P.; Jandrić, P. (2020). Postdigital Dialogues on Critical Pedagogy, Liberation Theology and Information Technology, London: Bloomsbury Academic
21. McLuhan, M., (1970). Education in the Electronic Age, Interehange, Vol. 1, No. 4.
22. McLuhan, M. (2008). Razumijevanje medija, Zagreb: Golden marketing-Tehnička Knjiga.
23. Mekluan, M. (2012), Elektronski mediji i kraj kulture pismenosti, Beograd: Karpos.
24. Miljković, M.; Sitarica, A, (2016). Društvo znanja, Zbornik radova Učiteljskog fakulteta Prizren - Leposavić, Knjiga 10, str 283-293
25. Morozov, E. (2011). The Net Delusion: The Dark Side of Internet Freedom. New York, NY: PublicAffairs.
26. Morozov, E. (2013). To Save Everything, Click Here. The Folly of Technological Solutionism. New York: Public Affairs.
27. Morozov, E. (2014). The rise of data and the death of politics, Guardian, [citirano: 2022–02-11]. Dostupno na: https://www.theguardian.com/technology/2014/jul/20/rise-of-data-death-of-politics-evgeny-morozov-algorithmic-regulation
28. Morozov, E. (2020). The tech ‘solutions’ for coronavirus take the surveillance state to the next level, Guardian, [citirano: 2022–02-11]. Dostupno na: https://www.theguardian.com/commentisfree/2020/apr/15/tech-coronavirus-surveilance-state-digital-disrupt
29. Pariser, E. (2011). The Filter Bubble: What the Internet Is Hiding from You, New york: Penguin,
30. Postman, N. (1993). Technopoly The Surrender of Culture to Technology, New York: Vintage books.
31. Postman, N. (2005). Amusing ourselves to death: public discourse in the age of show business, Lodon: Penguin books.
32. Radojković, M.;Miletić, M. (2006). Komuniciranje, mediji društvo, Beograd:Čigoja
33. Selwyn, N.;Nemorin, S.; Johnson, N. (2017). High-tech, hard work: An investigation of teachers’ work in the digital age. Learning, Media and Technology, 42(4), 390-405.
34. Srnicek, N. (2017). Platform Capitalism, Cambridge ; Malden : Polity
35. Turkle, S. (2011). Alone Together, New York: Basic Books.
36. Teras M.; Suoranta J.; Teras H.; Curcher M. (2020). Post-Covid-19 Education and Education Technology ‘Solutionism’:a Seller’s Market, Postdigital Science and Education, volume 2, 863–878.
37. Thompson, I. (2011). Negroponte plans tablet airdrops to teach kids to read, [citirano: 2022–03-02]. Dostupno na: https://www.theregister.com/2011/11/02/negroponte_tablet_airdrops/
38. Vajdijanatan, S. (2018). Antidruštvene mreže, Beograd: Clio
39. Vajzović, E.; Hibert, M.; Turčilo, L.; Vučetić, V.; Silajdžić, L. (2021). Medijska i informacijska pismenost: dizajn učenja za digitalno doba. Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
40. van Dijck, J.(2013). The Culture of Connectivity: A Critical History of Social Media, Oxford: Oxford University Press.
41. Weller, M. (2015). MOOCs and The Silicon Valley Narrative. Journal of Interactive Media in Education, 1: 5, 1-7.
42. Zuboff, S. (2019). The Age of Surveillance Capitalism: The Fight for a Human Future at the New Frontier of Power. New York: PublicAffairs.