Digitalni aktivizam na primjeru Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Namjera ovog rada je da se analizira digitalni eko-aktivizam prisutan na društvenim mrežama i prepoznaje kada digitalni aktivizam prerasta u građanske akcije. Fokus rada bit će na studiji slučaja Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“, sa posebnim osvrtom na ograničenja prouzrokovana djelovanjem Facebook algoritama i Pravilima korištenja te društvene mreže.
Metodologija. U svrhu analize Facebook grupe „Budi promjena“ koja broji 59 200 članova, obuhvaćene su dvije godine, odnosno od samog osnivanja grupe (od februara 2020. do marta 2022. godine) te statistički pregled rada Facebook grupe od 01. 7. 2021. godine do 21. 3. 2022. godine. Kroz studiju slučaja same Facebook grupe dat je uvid u pozadinsko djelovanje kako Facebook algoritma tako i konstantnih izmjena i uvođenja pravila i ograničenja koja se na koncu negativno odražavaju na aktivnosti, uključujući i teorijsku analizu, kao i analizu prikupljenih podataka relevantnih za ovaj rad. Komparativnim teorijskim pristupom dat će se usporedba sa sličnim digitalnim aktivizmima koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama te primijeniti principi iz teorije zajedničkih dobara koje je utemeljila Elinor Ostrom kroz primjer grupe „Budi promjena“.
Rezultati. Iz prikaza stanja (Facebook insights) rada grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“ bit će navedeni ograničavajući faktori djelovanja koji ukazu- ju na restriktivnost FB algoritma, ograničavajući faktori koji dovode do redukovanog prelijevanja iz digitalnog u građanske akcije, te ispitati da li grupa ispunjava principe zajedničkih dobara, što je značajno zbog toga što omogućava da grupa kao zajedničko dobro bude posmatrana kao kontra mehanizam ili kontra teg ograničavajućim efektima Facebook algoritama.
Društveni značaj. Ovaj rad predstavlja primjer dobre i inovativne prakse digitalnog aktivizma u društveno-ekološkim granicama ukazujući kako se upravljanje digitalnim alatima i prostorima može osnaživati i ograničavati građanska akcija.
Originalnost. U radu su predstavljeni do sada neobjavljeni podaci o načinu upravljanja Facebook grupom koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Aktivizam može probuditi svijest ljudi i uticati na smanjenje govora mržnje – Global ANALITIKA, preuzeto 29.03.2022. godine
Besim Spahić, Maja Nožica, (2014). Svarog, Facebook i njegov uticaj na kreiranje sredstava za aktivizam virtualnejavnosti u globalnom komunikacijskom prostoru(Rezultati pilot istraživanja u Bosni i Hercegovini)Fakultet političkih nauka Univerziteta Sarajevu,
Cvijić, I. (2017). Oblici društvenog angažmana s obzirom na subjekat im - porta. U A. Zaharijević & J. Vasiljević, J. (ur.), Angažman: Uvod u studije angažovanosti (str. 38–51). Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
Denning, Dorothy E. (2001). "Activism, hacktivism, and cyberterrorism: The Internet as a tool for influencing foreign policy." Networks and netwars: The future of terror, crime, and militancy 239
Dolenec, Danijela i Mislav Žitko. (2016). “Exploring Commons Theory for Principles of Socialist Governmentality”. Review of Radical Political Economics 48/1: 66–80.
Đurin, Sanja. (2018). Javne politike kao zajedničko dobro. Istraživanje mogućnosti političke emancipacije u uvjetima smanjenja građanskih sloboda u Hrvatskoj
Dvornik, S. (2009). Akteri bez društva. Fondacija Heinrich Boll i Fraktura. Zagreb,
Earl, J., Hunt, J., Kelly Garret, R., & Dal, A. (2015). New Technologies and Social Movements. In D. Della Porta, & Diani, M. (eds.), e Oxford Hand-book of Social Movements (pp. 355–366). Cambridge: Oxford University Press
Facebook apology as AI labels black men 'primates, (2021). Preuzeto 11.04.2022.sa https://www.bbc.com/news/technology-58462511
Fisk, Dž. (2001). Popularna kultura. Beograd: Clio
Foster, W. A., Ruthkowski, A. M., & Goodman, S. E. (1997). Who Governs the Internet?. Communications of the ACM, 40(8), 15–20. Posećeno 15. 8. 2019. URL: https://www.researchgate.net/publication/220419794_Who_Governs_the_Internet
Garcia, D., Lovink G., (1997). The ABC of Tactical Media
George, J., & Leidner, D. E. (2019). From Clicktivism to Hacktivism: Under-standing Digital Activism. Information ans Organization, 29(3), 1–45,
Hempel, J. (2018). Want to prove your business is fair? Audit your algorithm. Wired, 5 September. Preuzeto 11Marta, 2021. sa https://www.wired.com/story/want-to-prove-your-business-is-fair-audit-your-algorithm/.
Horvat, Vedran. (2016). “Constructive Confrontation or Constructive Tension. The State and the Commons. An Interview with Danijela Dolenec, Hilary Wainwright, Tomislav Tomašević, Michel Bauwens, John Clarke”. Green European Journal 14: 38–45
HRHF – Human Rights House Foundation, Kuća ljudskih prava Zagreb. (2017). Otporom prema krnjim demokracijama Europe. Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora. Studije slučaja: Hrvatska, Mađarska, Poljska i Srbija. Zagreb: Kuća ljudskih prava http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors2/garcia-lovinktext.html, First distributed via Nettime in 1997.
https://balkans.aljazeera.net/teme/2021/2/6/inicijativa-nisam-trazila-zahtijevamo-od-vlasti-da-nas-zastite, (pristup stranici 13.04.2022.)
https://paginajournal.com/kako-funkcionise-facebook-algoritam-u-2022-i-kako-da-ga-naterate-da-radi-za-vas/- preuzeto 28.03.2022
https://www.facebook.com/groups/531920737451586, facebook insight, 2022
https://www.facebook.com/legal/terms, preuzeto 13.04.2022
Internet World Stats (2019). Usage and Population Statistics. Posećeno 02.03.2022.URL: https://www.internetworldstats.com/stats.htm.
Jovan Kurbalija, (2011). Uvod u upravljanje internetom, Beograd – drugo izdanje
Jurgenson, N. (2012). When Atoms Meet Bits: Social Media, the Mobile Web and Augmented Revolution. Future Internet , 4,
Krolo, K., Puzek, I. (2014). Uporaba internetskih društvenih mreža i participacijske dimenzije društvenog kapitala mladih na primjeru facebooka, Društvena istraživanja Zagreb, god. 23., br. 3., str. 383-40
Marija Nakić ,Dajana Šošić, Jelena Diklić, (2019). Uloga društvenih mreža na građanski aktivizam i razvoj civilnoga društva, South Eastern European Journal of Communication, Vol. 1 No. 1,
Mirjana Nećak, ( 2020). Digitalni aktivizam: primer reakcije internet korisnika na nova pravila EU o autorskom pravu, Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, Srbija
Petar Jandrić, (2021). Odgoj, obrazovanje i umjetna inteligencija , https://www.skole.hr/odgoj-obrazovanje-i-umjetna-inteligencija/ pristup Mart 2022.
Poster, M. (2006). Information Please: Culture and Politics in the Age of Digital Machines. London: Duke University Press
Tijana Morača, (2003/04). Internet aktivizam, Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, Zbornik Beogradske otvorene škole
White, Beatrice i Laurent Standaert. (2016). “The Commons. A Quiet Revolution”. Green European Journal 14: 1–3
www.nisamtražila.org , 2021, ( pristup stranici 13.04.2022.)
York, J. (2011). Not Twitter, Not WikiLeaks: A Human Revolution. Available online: jilliancyork.com/ 2011/01/14/not-twitter-not-wikileaks-a-human-revolution/ (accessed on 03. March 2022).
Zarfa Hrnjic Kuduzović, Milica K., Jelana J. (2019). „Vjerodostojnost medija doba lažnih informacija „Filozofski fakultet Tuzla,