Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke

Main Article Content

Alica Kolarić
http://orcid.org/0000-0001-9704-7312

Sažetak

Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka.


Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja


Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija.


Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021.


Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata.


Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja.

Article Details

Kako citirati
Kolarić, A. (2022). Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 65(2), 201–225. https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.966
Rubrika
Članci
Biografija autora

Alica Kolarić, Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru

Alica Kolarić works at Rijeka city library and is a PhD student at Postgraduate doctoral study Knowledge society and information transfer, University of Zadar.

Reference

Literatura
1. Campitelli, G.; F. Gobet (2010). Herbert Simon's decision-making approach: investigation of cognitive processes in experts. Review of General Psychology 14, 4: 354-364. doi: https://doi.org/10.1037/a0021256
2. Case, D. O. (2008). Looking for information: a survey of research on information seeking, needs and behaviour. 2nd ed. Amsterdam; Boston: Elsevier/Academic Press.
3. Dong, Z. (2015). How to persuade adolescents to use nutrition labels: effects of health consciousness, argument quality, and source credibility. Asian Journal of Communication 25, 1: 84-101. doi: https://doi.org/10.1080/01292986.2014.989241
4. Hämäläinen, E. K.; C. Kiili; M. Marttunen; E. Räikkönen; R. González-Ibáñez; P. H. T. Leppänen (2020). Promoting sixth graders’ credibility evaluation of Web pages: An intervention study. Computers in Human Behavior 110, 106372. doi: https://doi.org/10.1016/j.chb.2020.106372
5. Hämäläinen, E. K.; C. Kiili; E. Räikkönen; M. Marttunen (2021). Students' abilities to evaluate the credibility of online texts: The role of internet-specific epistemic justifications. Journal of Computer Assisted Learning 37, 5: 1409-1422. https://doi.org/10.1111/jcal.12580
6. Herrero-Diz P.; S. Reyes-de-Cozar; J. Conde-Jimenez (2021). Spanish adolescents and fake news: level of awareness and credibility of information (Los adolescentes españoles frente a las fake news: nivel de conciencia y credibilidad de la información). Cultura Y Educacion 33, 1: 1-27. doi: https://doi.org/10.1080/11356405.2020.1859739
7. Jean, B. S.; M. Subramaniam; N. G. Taylor; R. Follman; C. Kodama; D. Casciotti (2015). The influence of positive hypothesis testing on youths' online health-related information seeking. New Library World 116, 3/4: 136-154. doi: https://doi.org/10.1108/NLW-07-2014-0084
8. Jean, B. S.; N. G. Taylor; C. Kodama; M. Subramaniam (2018). Assessing the health information source perceptions of tweens using card-sorting exercises. Journal of Information Science 44, 2: 148-164. doi: https://doi.org/10.1177/0165551516687728

9. Marteau, T. M.; E. M. Dormandy; S. Michie (2001). A measure of informed choice. Health expectations 4, 2: 99-108. doi: https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1046/j.1369-6513.2001.00140.x

10. Metzger, M. J.; A. J. Flanagin; A. Markov; R. Grossman; M. Bulger (2015). Believing the unbelievable: Understanding young people's information literacy beliefs and practices in the United States. Journal of Children and Media. 9, 3: 325-348. Dostupno na: https://doi.org/10.1080/17482798.2015.1056817

11. Rasmussen-Pennington, D. M.; G. Richardson; C. Garinger; M. L. Contursi. „I could be on Facebook by now“: Insights from Canadian youth online mental health information resources. Canadian Journal of Information and Library Science 37, 3: 183-200. Dostupno na: https://muse.jhu.edu/article/520976/summary
12. Rieh, S. Y. (2010). Credibility and cognitive authority of information. In: Bates, M. (ed). Encyclopedia of Library and Information Sciences (pp. 1337-1344). Third Edition. New York: Taylor & Francis Group. Dostupno na: https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/106416/Rieh_ELIS_published.pdf?sequence=1&isAllowed=y
13. Salmerón, L.; M. Macedo-Rouet; J. Rouet (2016). Multiple viewpoints increase students' attention to source features in social question and answer forum messages. Journal of the Association for Information Science and Technology 67, 10: 2404-2419. doi: https://doi.org/10.1002/asi.23585
14. Savolainen, R. (2008). Everyday information practices: a social phenomenological perspective. Lanham; Toronto; Plymouth : The Scarecrow Press.
15. Schütz, A. (1976). The well-informed citizen. In: A. Brodersen (ed.). Collected papers II: studies in social theory (Pp. 120-134). Hague: Martinus Nijhoff.
16. Simon, H. A. (1955). A behavioral model of rational choice. The Quarterly Journal of Economics 69, 1: 99-118. doi: https://doi.org/10.2307/1884852
17. Simon, H. A. (1972). Theories of bounded rationality. In: McGuire, C. B. i R. Radner (eds.), Decision and organization (pp. 161-176). Amsterdam: North Holland Publishing Company.
18. Simon, H. A.; G. B. Dantzig; R. Hogarth; C. R. Plott; H. Raiffa; T. C. Schelling; K. A. Shepsle,; R. Thaler; A. Tversky; S. Winter (1987). Decision making and problem solving. Interfaces 17, 5: 11-31. doi: https://doi.org/10.1287/inte.17.5.11
19. Subramaniam, M.; N. G. Taylor; B. S. Jean; R. Follman; C. Kodama; D. Casciotti (2015). As simple as that?: tween credibility assessment in a complex online world. Journal of Documentation 71, 3: 550-571. doi: https://doi.org/10.1108/JD-03-2014-0049
20. Sundar, S. S. (2008). The MAIN model: A heuristic approach to understanding technology effects on credibility. In: M. J. Metzger i A. J. Flanagin (eds.). Digital Media, Youth, and Credibility (Pp. 73-100). Cambridge, Massachusetts; London, England: The MIT Press.
21. Wilson, P. (1983). Second-Hand Knowledge: An inquiry into cognitive authority. Westport, Connecticut; London, England: Greenwood.
22. World Health Organization. Adolescent health. Dostupno na: https://www.who.int/health-topics/adolescent-health#tab=tab_1
23. Zimand-Sheiner, D.; T. Ryan; S. M. Kip; T. Lahav (2020). Native advertising credibility perceptions and ethical attitudes: An exploratory study among adolescents in the United States, Turkey and Israel. Journal of Business Research 116: 608-619. https://doi.org/10.1016/j.jbusres.2019.06.020
24. Zimmerman, M. S.; C. Ni (2021). What we talk about when we talk about information literacy. IFLA Journal 47, 4: 453–467.