Digitalne kompetencije knjižničnih djelatnika Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac
Main Article Content
Sažetak
Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati razinu digitalnih kompetencija stručnih djelatnika Gradske knjižnice u Karlovcu te utvrditi u kojoj su mjeri digitalne kompetencije knjižničara nužne za knjižničarski posao te mogu li koristiti za poboljšanje pružanja usluga.
Pristup/metodologija/oblikovanje: Ispitivanje je provedeno tijekom listopada 2021. godine putem online ankete. Sudionici istraživanja stručni su djelatnici Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. U istraživanju je sudjelovalo 26 knjižničara.
Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac osjetila utjecaj dolaska novih tehnologija i shvatila da mora stalno prilagođavati svoje znanje i vještine promjenama koje se događaju u njihovoj okolini. Prilikom samoprocjene, većina ispitanika u području digitalnih kompetencija informacija izjasnila se da je najiskusnija u pregledavanju, pretraživanju i filtriranju informacija te pohranjivanju i dohvaćanju informacija, čime se naglasila i središnja uloga koju imaju korisnici jer knjižničari moraju moći zadovoljiti njihove upite i pomoći im u traženju informacija. Pokazalo se i da većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ samostalno razvija svoje digitalne kompetencije, unatoč postojanju sustava za stručno napredovanje i usavršavanje.
Originalnost: Rezultati istraživanja mogu poslužiti knjižnici za planiranje dodatnih edukacija za poboljšanje knjižničnih kompetencija, ali i za formiranje novih programa za korisnike.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Covello, S. A review of digital literacy assessment instruments. In A review of Digital Literacy Assessment Intruments. 2017. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: https://www.academia.edu/7935447/A_Review_of_Digital_Literacy_Assessment_Instruments
Digital literacy. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: https://literacy.ala.org/digital-literacy/
Eshet-Alkalai, Y. & Soffer, O. Navigating in the digital era: Digital literacy: Socio-cultural and educational aspects. Educational Technology and Society, 15,2 (2012), 1-5.
Ferrari, F.; Punie, Y., Brečko, B. N. i Institute for Prospective Technological Studies. DIGCOMP: a framework for developing and understanding digital competence in Europe. Luxembourg: Publications Office, 2013. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: http://dx.publications.europa.eu10.2788/52966
Hoić-Božić, N. Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova. Edupoint, 17 (2003), 16-23.
Holcer, Dunja. Knjižnice i knjižničari u okruženju weba 2.0 // Bibliotekar: časopis za teoriju i praksu bibliotekarstva, 1-2 (2015), 19-33.
Information Literacy Competency Standards for Higher Education, 2000. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: www.ala.org/acrl/standards/informationliteracycompetency#
Kučina Softić, S. Digitalne kompetencije nastavnika za primjenu e-učenja u visokom obrazovanju. Doktorska dizertacija. Zagreb: Filozofski fakultet, 2020.
Mjere EU-a za odgovor na nisku razinu digitalnih vještina. Pregled 2, 2021. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: https://www.eca.europa.eu/lists/ecadocuments/rw21_02/rw_digital_skills_hr.pdf
Mon, L. Professional avatars: librarians and educators in virtual worlds. Journal of Documentation, 68,3 (2019), 318-329.
OECD. PISA 2015 Results (Volume I): Excellence and Equity in Education. PISA. Paris: OECD Publishing.2016. Str.19. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: http://dx.doi.org/10.1787/9789264266490-en
Preporuka Europskog parlamenta i savjeta; ključne komponente za cijeloživotno učenje-Europski referentni okvir.// Metodika : časopis za teoriju i praksu metodikâ u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi, 11, 20(2010), 169-182. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/92192
Stričević, Ivanka. Pismenosti 21. stoljeća: učenje i poučavanje u informacijskom okruženju. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu (0353-636X) XXII (2011), 97-98; 2-5.
Špiranec, S. Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint 3, 17(2003)
UNESCO. Media and information literacy: policy and strategy guidelines. Paris: United Nations Educational, Scienti¬c and Cultural Organization, 2013. [citirano: 2022-04-15].Dostupno na: https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000225606
Vijeće Europske Unije. Preporuka vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. // Službeni list Europske Unije, C189 (2018.), str. 9-10.
Vrkić Dimić, J. Suvremeni oblici pismenosti. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 63 (2014), 381-394. Str. 391. [citirano: 2022-04-15]. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr
Vuorikari, R.; Kluzer,S; Punie, Y. DigComp 2.0: The Digital Competence Framework for Citizens: Update Phase 1: the Conceptual Reference Model. DOI: 10.2791/607218
Vuorikari, R.; Kluzer,S; Punie, Y. DigComp 2.2: The Digital Competence Framework for Citizens - With new examples of knowledge, skills and attitudes. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2022. DOI: 10.2760/115376 (online)