Hakiranje krize demokracije Može li nas medijska pismenost spasiti od algoritamskog oblikovanja političke percepcije, volje i mišljenja?

Main Article Content

Kristina Feldvari
Milijana Mićunović
Boris Badurina
http://orcid.org/0000-0003-4111-6811

Sažetak

Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu.


Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine.


Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći.


Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije  i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.

Article Details

Kako citirati
Feldvari, K., Mićunović, M., & Badurina, B. (2022). Hakiranje krize demokracije: Može li nas medijska pismenost spasiti od algoritamskog oblikovanja političke percepcije, volje i mišljenja?. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 65(2), 23–48. https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.971
Rubrika
Članci

Reference

Alvermann, D. E.; Hagood, M. C. (2000). Critical media literacy: Research, theory, and practice in “new times”. The Journal of Educational Research 93, 3: 193-205.
American Library Association. (2017, October 2). Media Literacy @ Your Library. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://www.ala.org/tools/programming/media-literacy-your-library
Aufderheide, P. (1993). Media Literacy: A Report of the National Leadership Conference on Media Literacy. Aspen, CO: Aspen Institute. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED365294.pdf
Bartlett, J. (2018). People Vs Tech: How the internet is killing democracy (and how we save it). New York: Ebury Press.
Bawden, D. (2001). Information and digital literacies: A review of concepts. Journal of Documentation 57, 2: 218-259.
Benasayag, M. (2021). The Tyranny of Algorithms: Freedom, Democracy, and the Challenge of AI. New York: Europa Compass.
Bilici, I.E. (2014). Competition vs. Collaboration: A Study on Promoting Children’s, Parental and Teachers’ Collaborative Roles in Twenty First Century Digital and Media Literacy Education. Medijska istraživanja 20, 2: 69-85. [citirano: 2022–03–25]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133808
Bridle, J. (2018) New dark Age: technology and the End of the Future. London, Brooklyn: Verso.
Bucher, T. (2018) If ... Then: Algorithmic Power and Politics. New York: Oxford University Press.
Buckingham, D. (2019, September 10-11). Media literacy policy in Europe: Where are we going and how can we get there [Paper presentation]. Kreacija, inovacija i promocija – kompetitivnost europske audiovizualne industrije, Helsinki.
Buckingham, D. (2019). The media education manifesto. Cambridge, UK. Polity Press.
Bulger, M.; Davison, P. (2018). The Promises, Challenges and Futures of Media Literacy. Journal of Media Literacy Education 10, 1: 1 – 21.
Chandler, D. A. (2015). World Without Causation: Big Data and the Coming of Age of Posthumanism. Millenium: Journal of International Studies 43, 3: 833-851. doi: 10.1177/0305829815576817
Chaykowski, K. (2017, January 11). Facebook Unveils 'Journalism Project' To Strengthen Media Ties And Promote News Literacy. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://www.forbes.com/sites/kathleenchaykowski/2017/01/11/facebook-unveils-journalism-project-to-strengthen-media-ties-and-promote-news-literacy/?sh=6a86ecb4d82a
Cheney-Lippold, J. (2017). We are data: algorithms and the making of our digital selves. New York: New York University Press.
Cheng, Q. i suradnici. (2018). Hacking Democracy: Cybersecurity and Global Election Interference: Task Force Report Winter 2018. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://digital.lib.washington.edu/researchworks/handle/1773/43754
Chomsky, N. (2006). Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.
Finn, E. (2017). What algorithms want: imagination in the age of computing. Cambridge: The MIT Press.
Groeben, N. (2002). Dimensionen der Medienkompetenz: Deskriptive und normative Aspekte. U N. Groeben i B. Hurrelmann (ur.). Medienkompetenz. Voraussetzungen, Dimensionen, Funktionen. (str. 160-197). Weinheim, München: Juventa. Citirano prema: Pfaff-Rüdiger, S.; Riesmeyer, C.; Kümpel, A. (2012). Media Literacy and Developmental Tasks: A Case Study in Germany. Medijske studije, 3, 6: 42-56. [citirano: 2022–03–25]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/96362
Hibert, M. (2018) Digitalni odrast i postdigitalna dobra: kritičko bibliotekarstvo, disruptivni mediji i taktičko obrazovanje. Zagreb: Multimedijalni institut.
Hobbs, R. (2010). Digital and media literacy: A plan of action. Washington, DC: The Aspen Institute.
Hobbs, R.; Moore D. C. (2013). Discovering media literacy: teaching digital media and popular culture in elementary schools. Thousand Oaks, CA: Corwin.
Husanović, J.; Arsenijević, D.; Hibert, M. (2020). Društvena pismenost: kultura, ekologija, mediji. Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Jack, C. (2017). Lexicon of Lies: Terms for Problematic Information. New York: Data & Society Research Institute. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://datasociety.net/output/lexicon-of-lies/
Kanižaj, I.; Car, V. (2015). Hrvatska: Nove prilike za sustavan pristup medijskoj pismenosti. U V. Car, L. Turčilo, i M. Matović (ur.). Medijska pismenost – preduvjet za odgovorne medije. (str. 23-41). Sarajevo: Fakultet političkih nauka.
Kellner, D.; Share, J. (2005). Toward Critical Media Literacy: Core concepts, debates, organizations, and policy. Discourse: Studies in the Cultural Politics of Education 26, 3: 369-386. doi: 10.1080/01596300500200169
Koltay, T. (2011). The media and the literacies: Media literacy, information literacy, digital literacy. Media, Culture & Society 33, 2: 211-221.
Letinić, A. i suradnici. (2016). Čitajmo između redaka: priručnik za razvoj medijske pismenosti. Zagreb: Gong: Kurziv. [citirano: 2022–03–22]. Dostupno na: https://www.gong.hr/media/uploads/med_pismenost_pub.pdf
Luke, a. (2012). Critical Literacy: Foundational Notes. Theory Into Practice 51, 1: 4-11. doi: https://doi.org/10.1080/00405841.2012.636324
Livingstone, S. (2003). The changing nature and uses of media literacy. MEDIA@LSE Electronic Working Papers, 4: 1-31. [citirano: 2022–03–25]. Dostupno na: http://eprints.lse.ac.uk/13476/1/The_changing_nature_and_uses_of_media_literacy.pdf
Livingstone, S.; Thumim, N. (2003). Assessing the Media Literacy of UK Adults: A Review of the Academic Literature. [citirano: 2022–03–25]. Dostupno na: http://eprints.lse.ac.uk/21673/1/Assessing_the_media_literacy_of_UK_adults.pdf
Media Literacy in a Disruptive Media Environment. (2020). New York; London: Routledge.
Milardović, A.; Žeravica, L. (2015). Postdemokratsko stanje. Europske studije 1, 1: 159-182.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Dani medijske pismenosti 2021. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://mzo.gov.hr/vijesti/dani-medijske-pismenosti-2021/4286
Nagelhus Schia, N.; Gjesvik, L. (2020). Hacking democracy: managing influence campaigns and disinformation in the digital age. Journal of Cyber Policy 5, 3: 413-428. doi: https://doi.org/10.1080/23738871.2020.1820060
Noble, S. U. (2018) Algorithms of Opression: How Search Engines Reinforce Racism. New York: New York University Press.
Novo vrijeme, novi mediji: Medijska pismenost mladih u 21. stoljeću: priručnik. (2016). [citirano: 2022–03–22]. Dostupno na: http://www.cesi.hr/attach/_m/medijska-pismenostprirucnik-2016.pdf
Olhede, S. C.; Wolfe, P. J. (2018). The growing ubiquity of algorithms in society: implications, impacts and innovations. Philosophical Transactionf of the Royal Society A 376, 2128. doi: https://doi.org/10.1098/rsta.2017.0364
Orlov, D. (2017). Shrinking the Technosphere: Getting a grip on technologies that limit our autonomy, self-sufficiency and freedom. Gabriola Island: New Society Publishers.
Pasquale, F. (2015) The Black Box Society: The Secret Algorithms That Control Money and Information. Cambridge, London: Harvard University Press.
Pérez Tornero, J. M.; Celot P.; Varis T. (2007). Current trends and approaches to media literacy in Europe. Brussels: European Commission. [citirano: 2022–03–25]. Dostupno na: http://ec.europa.eu/assets/eac/culture/library/studies/literacy-trends-report_en.pdf
Potter, W. J. (2010). The state of media literacy. Journal of Broadcasting & Electronic Media 55, 4: 675-696. doi: https://doi.org/10.1080/08838151.2011.521462
Schmidt, H. C. (2013). Media literacy education from kindergarten to college: A comparison of how media literacy is addressed across the educational system. Journal of Media Literacy Education 5,1: 295-309. [citirano: 2022–03–26]. Dostupno na: https://digitalcommons.uri.edu/jmle/vol5/iss1/3/
Shaffer, K. (2019) Data versus Democracy: How Big Data Algorithms Shape Opinions and Alter the Course of History. New York: Appres.
Singer, P. W.; Brooking, E. T. (2018). LikeWar: The Weaponization of Social Media. New york: Houghton Mifflin Harcourt.
Silver, A. (2009). A European approach to media literacy: moving toward an inclusive knowledge society. U D. Frau-Meigs i J. Torrent (ur.). Mapping media education policies in the world: Visions, programmes and challenges. (str. 11-13). New York: UNAlliance of Civilizations.
Sivrić, I. (2020). Medijska pismenost: oružje u hibridnom ratu protiv lažnih vijesti i dezinformacija. South Eastern European Journal of Communication 2, 1: 113-124. [citirano: 2022–03–24]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/240832
Srnicek, N. (2016). Platform Capitalism. Cambridge, UK: Polity Press.
Thoman, E.; Jolls, T. (2003). Literacy for the 21st century: An overview & orientation guide to media literacy education. CML Media Lit Kit. [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: http://www.medialit.org/sites/default/files/mlk/01_MLKorientation.pdf
Timcke, S. (2021) Algorithms and the End of Politics: How Technology Shapes 21st-Century American Life. Bristol: Bristol University Press.
Tomljenović, R. (2018). Važnost strateškog pristupa u razvoju i definiranju medijske pismenosti (Specijalistički diplomski stručni). [citirano: 2022–03-10]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:146:795185
UNESCO. (2011). MIL curriculum for teacher education. Paris: UNESCO.
Vejzović, E.; Hibert, M.; Turčilo, L.; Vučetić, V.; Silajdžić, L. (2021). Medijska i informacijska pismenost: dizajn učenja za digitalno doba. Sarajevo: Fakultet političkih nauka.
Veljak, L. (2004). Etičke i političke antinomije demokracije. Filozofska istraživanja 24, 1: 165-171. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/202952
Vosoughi, S.; Roy, D.; Aral, S. (2018). The spread of true and false news online. Science 359, 6380: 1146-1151. doi: 10.1126/science.aap9559
Vučetić, V. (2019). Medijska pismenost kao ključna kompetencija 21. stoljeća. South Eastern European Journal of Communication 1, 2: 37-36.
Walsh, M. (2010). Multimodal literacy: What does it mean for classroom practice?. Australian Journal of Language and Literacy 33, 3: 211-239.
Wilson, M. (2017) Algorithms (and the) everyday. Information. Communication & Society 20, 1: 137-150. doi: 10.1080/1369118X.2016.1200645
Worsnop, C. M. (2004). Media Literacy Through Critical Thinking: Teacher Materials. [citirano: 2022–03–22]. Dostupno na: http://docplayer.net/13775802-Media-literacy-through-critical.html
Wu, T. (2016). The Attention Merchants: The Epic Scramble to Get Inside Our Heads. New York: Alfred A. Knopfs.
Zuboff, S. (2019). The age of surveillance capitalism: the fight for a human future at the new frontier of power. New York: Public Affairs.