Rekonfiguracija diskursa otvorenost Afektivni fetiš konektivnosti
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Rad ima namjeru ukazati na važnost istraživanja višestrukih neprozirnih slo- jeva nevidljivih infrastruktura tzv. algoritamski utemeljenih tehnologija (algorithm-ba- sed technology) kao jednu od ključnih zadaća razumijevanja informacijske i medijske pismenosti u doba „inteligentnih mašina“ koje, sekularizacijom umjetne inteligencije, prikrivaju svoj ideološki status.
Pristup/metodologija/dizajn. Algoritamske tehnike „rudarenja podataka“ pred- stavljaju najrecentniji oblik psiho-političke eksploatacije i potčinjavanja post-industrij- skog subjekta (Han, 2017) farmako-pornografskim režimom upravljanja (Della Ratta, 2021) koji se perpetuira digitalnom kolonijalizacijom intime (Brooks, 2021). Teorijski pristup radu ima namjeru da ukaže i brani važnost kritičkog mišljenja u domenu infor- macijskih i medijskih studija, posebice razumijevanja značenja algoritamske pismenosti u kontekstu digitalnog učenja. Istraživanja dizajna digitalnog okruženja, prema tome, naglašavaju izazove u 21. stoljeću, upozoravajući na alarmantna stanja društvenih interakcija sa „samomislećim“ mašinama (Hibert, 2020).
Originalnost/vrijednost. Kako naši društveni odnosi, profesionalni i privatni životi te pristup informacijama postaju intenzivnije oblikovani i upravljani različitim oblicima djelovanja digitalnih tehnologija, originalna vrijednost rada predstavljena je kroz uvide koji pokazuju kako nedovoljnost znanja o tehnološkoj oblikovanoj determiniranosti u platformskom društvu potrebuje vokabular za razvoj tzv. algoritamske pismenosti. Inte- rakcija strukture/oblika mašina i ljudskih osjetila, stvarajući novo informacijsko okru- ženje stoga ujedno traži remodeliranje informacijske i medijske pismenost nadopunom semiotičkog (instrumentalnog) pristupa kognitivnom sposobnošću razotkrivanja djelovanja digitalnih tehnologija, tačnije novog režima istine i racionalnosti.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.