Trendovi i obrasci u istraživanju otvorenih obrazovnih resursa od 2018. do 2022. godine bibliometrijska analiza
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je rada istražiti trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa (Open Educational resources – OER) od 2018. do 2022. godine kako bi se došlo do najnovijih relevantnih spoznaja važnih i korisnih ne samo znanstvenicima i nastavnicima koji se bave otvorenim obrazovnim resursima nego cijeloj akademskoj zajednici, kao i donositeljima političkih odluka u okviru obrazovnih politika.
Pristup/metodologija/dizajn. Sukladno unaprijed definiranoj strategiji pretraživanja selektiran je za istraživanje relevantan korpus bibliografskih jedinica u bazama podataka Web of Science i Scopus. Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživač ka pitanja u radu je korištenjem skupa standardnih bibliometrijskih metoda provedena bibliometrijska analiza koja se temeljila na sljedećih šest pokazatelja: godina objave, distribucija po državama, distribucija po institucijama, časopisi, autori i ključne riječi. Na temelju odabranih ekstrahiranih podataka iz baza podataka Web of Science i Scopus pripremljena je vizualizacija rezultata u alatu VoSViewer.
Rezultati. U pandemijskoj 2020. godini zanimanje stručne i znanstvene zajednice za OER-e dosegnulo je svoj vrhunac, odnosno zabilježen je nagli porast globalnih istraživanja vezanih uz OER-e. Na temelju rezultata istraživanja uočeno je da je najproduktivniji autor bio Daniel Burgos, najproduktivnija institucija bila je The Open University, najproduktivnija država bio je SAD, a najproduktivniji časopis bio je International Review of Research in Open and Distance Learning. Na temelju rezultata istraživanja uočena su tri intenzivnija trenda kolaboracije u vidu citiranja i koautorstva među: (1) kineskim i španjolskim autorima, (2) turskim i američkim autorima i (3) južnoafričkim i američkim autorima.
Originalnost/vrijednost. Originalnost rada sastoji se u tome što rad daje uvid u trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa u razdoblju neposredno prije te razdoblju tijekom same globalne pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 koja je nesumnjivo dovela do naglog zaokreta obrazovanja na svim razinama prema ubrzanoj digitalnoj transformaciji te izvršila značajan utjecaj na postavljanje otvorenih obrazovnih resursa u središte pozornosti kako nastavnika tako i znanstvenika te šire javnosti.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Cozart, D. L.; E. M. Horan; G. Frome. Rethinking the Traditional Textbook: A Case for Open Educational Resources (OER) and No-Cost Learning Materials. // Teaching and Learning Inquiry, 9 (2021).
Hilton, J. Open educational resources, student efficacy, and user perceptions: a synthesis of research published between 2015 and 2018. // Educational Technology Research and Development, 68 (2020), 853–876.
Kılıçkaya, F.; J. Kic-Drgas. Issues of context and design in OER (open educational resources). // Educational Technology Research and Development, 69 (2021), 401-405.
McGreal, R. A survey of OER implementations in 13 higher education institutions. // The International Review of Research in Open and Distributed Learning, 20 (2019), 141-145.
Meng, X.; C. Cui; X. Wang. Looking Back Before We Move Forward: A Systematic Review of Research on Open Educational Resources. // Ninth International Conference of Educational Innovation through Technology (EITT), (2020), 92-96.
Mishra, M.; M. K., Dash; D. Sudarsan, C. A. G. Santos; S. K., Mishra; D. Kar; R. M. da Silva Assessment of trend and current pattern of open educational resources: A bibliometric analysis. // The Journal of Academic Librarianship, 48 (2022).
Nagashima, T.; S. Hrach. Motivating factors among university faculty for adopting open educational resources: Incentives matter. // Journal of Interactive Media in Education, 1 (2021).
Patel, K.; K. Prakash; Y. Parekh. Open educational resources: An overview. // Towards Excellence: An Indexed, Refereed and Peer Reviewed Journal of Higher Education, 13 (2021), 295-306.
Tlili A.; F. Altinay; R. Huang; Z. Altinay; J. Olivier; S. Mishra. Are we there yet? A systematic literature review of Open Educational Resources in Africa: A combined content and bibliometric analysis. // PLoS ONE, 17 (2022).
Tlili, A.; D. Burgos; R. Huang; S. Mishra; R. C. Sharma; A. Bozkurt. An Analysis of Peer-Reviewed Publications on Open Educational Practices (OEP) from 2007 to 2020: A Bibliometric Mapping Analysis. // Sustainability, 13 (2021).
UNESCO, 2019. Open Educational Resources (OER) https://education.nwu.ac.za/UNESCO-chair-OER
Van Allen, J.; S. Katz. Teaching with OER during pandemics and beyond. // Journal for Multicultural Education, 14 (2020), 209-218.
Wang, S.; H. Wang. Adoption of open educational resources (OER) textbook for an introductory information systems course. // Open Learning: The Journal of Open, Distance and e-Learning, 32 (2017), 224-235.
Ward, E. J.; B. L. Lindshield. Performance, behaviour and perceptions of an open educational resource-derived interactive educational resource by online and campus university students. // Research in Learning Technology, 28 (2020).
Zancanaro, A.; T. Amiel. The academic production on open educational resources in Portuguese. // RIED: Revista Iberoamericana de Educación a Distancia, 20 (2017), 81-104.
Zancanaro, A.; J. Todesco; F. Ramos. A Bibliometric Mapping of Open Educational Resources. // International Review of Research in Open and Distributed Learning, 16 (2015), 1–23.